Breza ljekovita biljka

Breza (betula pendula) je 10 do 25 metara visoko drvo s tankim, vitkim grančicama i bijelom glatkom korom, koja se može ljuštiti na listiće tanke poput papira. Listovi na peteljkama su koso četvrtasti ili trouglasti, zašiljeni i dvostruko pilasti. Cvjetne rese dugačke su tri do četiri cm, a razvijaju se zajedno s lišćem. Postoje dvije vrste breza, bijela ili obična breza, i cvjetna ili sjeverna breza. U liječenju ljekovitim biljem obje imaju jednaku vrijednost i primjenu. 

Za lijek se sakupljaju sok, rese, listovi i kora. Sok se vadi krajem februara i marta, a lišće se bere za vrijeme cijele vegetacije. Kora se prikuplja u proljeće i jesen. Breza je jedna od najboljih diuretskih biljaka, s jakim djelovanjem, pa utiče na eliminisanje otoka, viška vode u organizmu nastalog popuštanjem snage srca, oboljenja bubrega, a ujedno vrši i dezinfekciju mokraćnih puteva. Od pupoljaka i listova breze priprema se čajni uvarak, kao jedan od najboljih prirodnih diuretika. Sa čajem od listova pomažemo izlječenju bolesnih organa, odnosno sprečavamo oboljenje istih koji primarno stradaju od nakupljanja suvišne vode u organizmu. Čaj od brezovog lišća ne treba često piti, jer ima i drugog ljekovitog bilja sa sličnim djelovanjem u pogledu izlučivanja urina, ali se brezov čaj preporučuje za rastvaranje bubrežnih kamenaca i njihovo bezbolno izlučivanje.

 Brezovo lišće koristi se vrlo uspješno i za liječenje kožnih bolesti, lišajeva, uklanja bjelančevine u mokraći i čisti krv. Čaj od brezovog lišća i resa pojačava izlučivanje mokraće, odstranjuje kiselinu iz organizma, te liječi groznicu, reumatske bolesti i vodenu bolest. U proljeće, kad počnu cirkulisati sokovi, probuši se rupa u brezovom stablu. U nju se stavi tanka cjevčica pomoću koje dobijamo brezov sok. Poslije toga rupa se zatvori drvenim klinom. Iz jednog stabla se može dnevno nakupiti oko četiri do pet litara soka, a oko 170 litara u sezoni. 

Često bušenje istog stabla štetno djeluje na drvo, smanjujući mu otpornost prema gljivičnim zarazama. U soku se nalazi šećer, te ukoliko ga grijemo da provri, dobijamo brezovo vino. Sok i vino su odličan lijek za liječenje arterioskleroze, gojaznosti, bubrežnih kamenaca i drugih bubrežnih bolesti. Recepti Čaj protiv vodene bolesti: 5 g lista breze, 5 g ruzmarina, 5 g lista koprive, 10 g poljske preslice i 10 g borovnice. Jednu kašiku mješavine preliti sa dva decilitra vrele vode. Ohlađen čaj po želji zasladiti medom. Čaj protiv reumatizma i gihta: Primjeniti istu količinu lista breze, lista koprive i kore krkavine. Čaj pripremiti i piti kao u prije navedenom receptu. Čaj protiv bubrežnih kamenaca: Pripremiti čajnu mješavinu od lista breze, pirike, čestoslavice i vodopije. 

Priprema i pijenje čaja je ista kao kod čaja protiv vodene bolesti. Proljećno čišćenje krvi: Iz stabla iscijediti pet-šest velikih kašika svježeg soka i pomiješati s kozjim mlijekom i medom, ili sa malo vina, pa piti u proljeće radi čišćenja krvi od loših sokova, pluća od sluzavosti, bubrega od pijeska, kožnih osipa i avitaminoze. Otečena slezina: U slučaju otečene slezine piti natašte čaj od 20 g brezove kore i 10 g korijandra kuvanih u 2,5 dl bijelog vina. Protiv upale bubrega: Potrebni su list breze (20%), biljka sitnica (5%), svila od kukuruza (15%), list borovnice (10%), vranilovka (15%), list koprive (15%) i list medvjeđeg grožđa (20%). Supenu kašiku mješavine preliti sa dva dl hladne vode, poklopiti, zagrijati do vrenja, ostaviti da odstoji sat, te procijediti. 

Tri puta dnevno piti po dva dl nezaslađenog čaja poslije jela. Protiv upale prostate: Pomiješati po 30 g lista breze, medvjeđeg grožđa, preslice i 10 g cvijeta podbjela. Jednu supenu kašiku mješavine kuvati oko pet minuta u dva dl vode, poklopiti i ostaviti da stoji tri sata. Procijediti i piti mlako. To se ponovi još dva-tri puta u toku dana prije jela.